Kronologija ili hronologija (od lat. chronicus < grč. χρονıϰός: vremenski i grč. λόγος: riječ, govor), nauka koja se bavi određivanjem vremena kada su se odigrali određeni događaji. Njihovo izlaganje u točno određenom nizu, od najstarijih prema najnovijima i obrnuto (v. kronika).

Općenito |

Kronologija je znanstvena disciplina koja se bavi određivanjem vremena u kojem se zbio neki događaj ili niz događaja.
Kronologija može biti relativna kada se događaji smještaju prema međusobnom odnosu ili apsolutna - kada se događaji smještaju prema točno određenom datumu.
U nedostatku pisane povijesti, sa svojim kronikama i listama kraljeva, u arheologiji se razvijaju relativne kronologije koje se temelje na tehnikama izrade artefakate i njihovom stilu.

U uspostavljanju apsolutne kronologije, koriste se razne tehnike datiranja (metoda radioaktivnog ugljika (C14 metoda); kalij-argon metoda, metoda termoluminiscencije, dendrokronologija i sl.)

Podjedla vremena na određene jedinice nastala je na temelju zapažanja kretanja nebeskih tijela i njihova međusobnog odnosa - Sunca, Zemlje i Mjeseca.
Stalnu kalendarsku praksu iziskivao je svakodnevni život, a osobito ratarstvo jer je obrada zemlje ovisila o stalnim cikličkim promjenama, pa su ljudi morali točno znati kada treba obavljati određene radove na polju. Također, kalendar je u najužoj vezi s vjerskim i religijskim potrebama.

Pitanje kalendara u srednjem vijeku bilo je veoma komplicirano. Tu je bila prava zbrka u kojoj su se jedva mogli snaći i stručnjaci. Iz tog razloga je shvatljivo da se u sipravama mnogi elementi često netočno upotrijebljeni.

Sustav računanja se razlikovao u pojedinim zemljama. Čak se ta ralika nalazila i u susjednim gradovima. Razni sustavi računanja vremena su se upotrebljavali i u jednom gradu. Tako je i u Zadaru gdje se upotrebljavao stil inkarnacije (početak nove godine 25. ožujka), mletački stil (1. ožujka) i božićni stil (25. prosinca)

Srednjovjekovni sastavljači kalendara (komputisti) zbog potpunog nesklada koji je vladao u datiranju vremena primjenjivali su najrazličitije metode. U ispravama uglavnom nalazimo osnovne vremenske jedinice: dan, tjedan, mjesec i godinu.

Pitanje godine u prosšlosti je bilo najzamršenije. Prvo je trebalo utvrditi otkada treba početi brojati godine. Potom kada počinje nova godina.
U svezi s prvim pitanjem nastale su razne ere. U svezi drugog pitanja razni stilovi.

Zbog nejedinstvenosti u računanju vremena javljaju se elementi datuma koji služe njegovu provjeravanju. To su indikcije, epakte i konkurente.

Kao osnovni elementi u datumu su dan, mjesec i godina.

V. također |

Kronologije |

• Kronologija Drevnog Orijenta


• Kronologija Babilonije i Asirije


• Kronologija kolonijalizma


• Kronologija kineske historije


• 
  Egipatska kronologija
  
  • Konvencionalna egipatska kronologija


• Japanski nazivi za ere


• Mezoamerička kronologija


• 
  Fomenkova nova kronologija (controversial)


• Fenička kronologija


• Vedska kronologija


• 
  Kronološki datumi tamilske historije
  
  • Tamilska kronometrija


• Kronika Šri Lanke


• kronologija izraelsko-palestinskog sukoba


• Kronologija radničkog pokreta


• kronologija filozofije


• Vijekovi


• Holocenski kalendar


• Kronologija glacijacije


• Kronologija prvog svjetskog rata


• Kronologija kršćanstva


• Kronologija židovske historije


• Srednjovjekovna kronologija


• Popis kronologija

Tehnologija |

• 
  Dendrokronologija koja broja godova unutar stabala drveća


• Radiokarbonsko datiranje


• 
  Termoluminescencija mjeri kada su predmeti posljednji put zagrijani


• 
  Glotokronologija datira događaje prema evoluciji jezika

Ostalo |

• Kronološki niz

Literatura |

• M. Aitken, Science-Based dating in Archaeology (Thames and Hudson, London) 1990: a recent overview


• P. Warren and V. Hankey, Aegean Bronze Age Chronology. Bristol, 1989.


• S. W. Manning, The Absolute Chronology of the Aegean Early Bronze Age: Archaeology, Radiocarbon, and History. Sheffield, 1995.